Kotarska oblast
Karlovac je bio sjedište i Kraljevske kotarske oblasti, koja je bila smještena u današnjoj zgradi Gradskog muzeja Karlovac. Pod kotarsku oblast potpadale su općine: Draganić, Duga Resa, Jaškovo, Novigrad (sa sjedištem općinskog ureda u Netretiću), Ozalj, Rečica i Ribnik.
Na čelu kotarske oblasti stoji kraljevski kotarski predstojnik, kojemu su dodijeljena dva kotarska pristava, jedan nadinžinjer, jedan inžinjeriski pristav, jedan kotarski liječnik, jedan kotarski veterinar, dva kotarska šumara i jedan akcesista.
Kotar Karlovac imao je 1900. g. 37.266 stanovnika na području od 581,12 km2. Kotarska oblast nije imala nikakve ingerencije na upravne službe Karlovca, jer je Karlovac bio kraljevski slobodan grad. Zbog toga je dolazilo do sporova između načelnika grada Karlovca i kotarskog predstojnika u pitanju tko ima pravo prvenstva u zastupanju grada Karlovca na državnim i crkvenim svečanostima.
Prva viša instanca gradu Karlovcu u rješavanju upravnih i financijskih poslova bila je Zagrebačka županija, a preko nje Kraljevska zemaljska vlada.
Zagrebačka županija imala je u svojoj nadležnosti 3 grada: Karlovac, Sisak i Petrinju, 15 upravnih kotara, 89 upravnih općina sa 511.865 stanovnika. Svakako je najjači grad u Zagrebačkoj županiji bio Karlovac i po prostranstvu i po broju stanovnika.
Krivične slučajeve rješavalo je u Karlovcu nekoliko instanca. U gradskoj općini sudske je poslove rješavao birani gradski sudac. On je rješavao sitnije prekršaje građana: kršenje gradskih propisa, neplaćanje poreza, raspisivanje stečaja na području grada i dr., a oko izbora gradskog oca znale su se voditi i žučne rasprave.
Uz gradskog suca postojao je u Karlovcu i Kraljevski kotarski sud. Kotarski sud rješavao je teža krivična djela. Vodio je građanske parnice u trgovačkim i mjeničnim slučajevima i ometanju posjeda. Obavljao je ovrhe, ostavinske rasprave, raspisivao stečajeve, sudio zločine, prijestupe i prekršaje te gruntovna poslovanja. Karlovački sud je po broju ročišta bio jedan od najjačih sudova u Hrvatskoj i Slavoniji.
Sud druge molbe bio je Kraljevski banski stol u Zagrebu, a vrhovni sud - treće molbe - Kraljevski stol sedmorice, također u Zagrebu.
Karlovac na razmeđu stoljeća, Vrbetić-Szabo
Unutarnji razvitak grada
Što se tiče unutarnjeg uređenja grada Karlovca možemo razlikovati više razdoblja. Prvo razdoblje počinje završetkom gradnje tvrđave Karlovac u jesen 1580. g., a drugo razdoblje počinje s godinom 1672. kada je proglašen novi sudbeni red za Karlovac kojim je Karlovčanima dana veća pravna sigurnost, premda se njima uređuju samo prekršaji i zločini. Tada je točno bilo određeno što se ocjenjuje kao prekršaj, što je zločin i kako se oni kažnjavaju. Propisan je i sudbeni postupak, kojim se građanima nije dalo nikakvo pravo sudjelovanja u upravi grada, budući je ostala i nadalje u rukama vojske.
Tim kaznenim redom počelo je drugo razdoblje upravnog uređenja grada, u kojemu se ipak zbivaju značajne promjene. Obrtnici, kojih je bilo sve više, udruživali su se u cehove od kojih je su mnogi već u XVII st. odobreni. Članovi ceha birali su svog poglavara, a veći cehovi i svojeg kapetana i bilježnika. Članovi ceha pokoravali su se cehovskim pravilima i priznali su cehovski sud koji je mogao suditi ne samo na plaćanje globe, nego i na kaznu zatvora. Razumije se da se time nisu izuzeli od vojne uprave i njezinih organa, ali nisu na njih bili upućeni ako je u pitanju bio kakav spor posve privatnopravne naravi.
Treće prijelazno razdoblje unutarnje uprave grada započinje s godinom 1763. kada je Karlovcu priznat status vojnog komuniteta s vlastitom magistraturom, što znači da je Karlovac izuzet od redovitih vojnih oblasti i podvrgnut izravno jurisdikciji generalne komande, dobivši ograničeno pravo samoupravljanja.
O gradskim sucima i suđenju (1778. g.)
U Tripartitu je bilo navedeno da je na čelu nekih slobodnih gradova bio gradski sudac, dok je na čelu drugih gradova bio gradski načelnik. Od najstarijih vremena u Hrvatskoj je običaj da je glava gradske uprave bio gradski sudac, dok je za gospodarska pitanja brinuo niži organ (dekan, špan). Kada je Karlovcu godine 1763. priznat statut vojnog komuniteta određeno je da gradom upravlja magistrat s gradskim sucem na čelu, a tako je određeno i statutom od godine 1778.
Sudac je bio glava ne samo magistrata nego i cijelog grada, koji se brinuo za pravilnu primjenu propisa i odredaba, a u prvom redu za pravilnost u suđenju. Manje parnice do 10 forinta vrijednosti i manje sporove sudac je mogao rješavati kod kuće, te mu je za takav postupak bilo dozvoljeno ubrati „sedmicu“ (tj. sedam krajcera) i ne više, a o raspravama je bio dužan izvijestiti magistrat na prvoj sjednici da se unese u zapisnik, kao i o svim kraljevskim otpisima, naredbama komore i kraljevskog vijeća, o svim spisima koji stignu, te ih predložiti po redoslijedu važnosti na rješavanje,a ako je bilo potrebno za njihovo rješavanje dužan je bio sazvati i izabranu općinu.
Sudac je bio čuvar pečata i gradskog arhiva, u žurnim slučajevima imao je pravo nekoga zatvoriti, inače je to pravo imao samo magistrat, koji je izricao globe. Sudac je morao spriječiti nedozvoljene sastanke građana i sve ono što bi moglo dovesti do bune, nemira i dr. Sudac je sazivao sjednice magistrata, ali i sastanke „izabrane općine“, te je odobravao sastanke cehova.
Što se tiče sudskih postupaka, prilikom provođenja rasprava i suđenja uz suca je moralo prisustvovati još pet senatora, a ako je koji bio spriječen imao je pravo pozvati prikladnog građanina za popunu suda, a u slučaju pravnih sporova imao se prizvati i gradski odvjetnik kojeg je narod zvao fiškal (fiscalis). Senatorima je bilo zabranjeno da se zauzimaju za koju od stranaka ili da stranku na sudu zastupaju, a svaki senator obavljao je osudu kada na njega dođe red. Što se tiče dugova u to vrijeme isti su se morali provesti u posebnim knjigama, a od knjiga koje su određene za intabulaciju dugova, razlikovale su se tzv. zemljišne knjige ili gruntovnice u koja su se upisivala sva zemljišta na području grada prema katastarskoj izmjeri.
Karlovac 1579-1979, Historijski arhiv u Karlovcu, Zbornik radova
Općina Karlovac
Na području Općine Karlovac prema podacima iz 1974. g. djelovali su i radili slijedeći pravosudni organi: Općinski sud, Okružni sud, Općinsko javno tužilaštvo, Okružno javno tužilaštvo te Okružni privredni sud.
Smještajne prilike u pravosudnoj oblasti rada zbog nefunkcionalnosti i nedovoljnog broja radnih prostorija bile su povod da je Skupština općine Karlovac 14.05.1969. g. razmatrala potrebu izgradnje objekta gdje bi smjestila sve pravosudne organizacije i formirala komisiju za pripremu gradnje zgrade. Gradnja je prihvaćena i 1973.g. izrađen je idejni projekt koji je zajednički financirala SR Hrvatska i Općina Karlovac, a izgradnja zgrade predstavljala je prvu fazu u rješavanju prostornih uvjeta za funkcioniranje pravosudnih organa. Lokacija zgrade određena je urbanističkim planom na južnoj strani tadašnje Marinkovićeve ulice - novi centar, a objekt je veličine 47,58 x 47,58 m.
Općinski sud u Karlovcu danas
Danas su u zgradi na adresi Trg hrvatskih branitelja br. 1., smješteni Trgovački sud, Županijski sud, Općinski sud, Prekršajni sud, Županijsko državno odvjetništvo i Općinsko državno odvjetništvo, te zemljišno-knjižni odjel.
Rad Općinskog suda u Karlovcu danas je organiziran kroz sudsku upravu i sudske odjele: parnični odjel, kazneni odjel (unutar kojeg je i odjel za mladež), ovršni odjel, izvanparnični odjel (ostavinski, Ro, Pom, R1 i R2), te zemljišno-knjižni odjel. Radom suda i sudskom upravom rukovodi predsjednik suda, a radom sudskih odjela predsjednici odjela.
Sudskim poslovnikom propisano je osnovno ustrojstvo i poslovanje suda, a Zakonom o sudovima utvrđeno je ustrojstvo, djelokrug i nadležnost sudova, stvarna nadležnost sudova, unutarnje ustrojstvo sudova, prava i dužnosti sudaca, uvjeti za imenovanje i razrješenje predsjednika sudova, sudaca i sudskih savjetnika, te zaštita osoba i imovine pravosudnih tijela.
Općinski sudovi redovni su sudovi prvog stupnja sudovanja. Sude u kaznenim i parničnim predmetima, a rješavaju izvanparnične, ovršne, ostavinske, zemljišno-knjižne i druge predmete iz svoje nadležnosti koji nisu stavljeni u djelokrug rada nekog drugog suda ili javnog bilježnika.