Visoki kazneni sud Republike Hrvatske je donio rješenje kojim je prihvatio žalbu okrivljenika i djelomično preinačio prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Splitu. Prihvaćen je dio prijedloga okrivljenika te su iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvojeni: dvije službene zabilješke o postupanju policijskih službenika, zapisnici o ispitivanju dva svjedoka i dio zapisnika o ispitivanju jednog svjedoka. U ostalom dijelu ukinuto je prvostupanjsko rješenje.
Državno odvjetništvo tereti okrivljenika da je 2021. počinio kazneno djela zlouporabe položaja i ovlasti.
Optužnica se, među ostalim, temelji na zapisnicima o ispitivanju nekoliko policijskih službenika te službenim zabilješkama o postupanju policijskih službenika. Jedan od tih zapisnika je iskazivanje jednog policijskog službenika o onome što je čuo slušajući povjerljivi razgovor jednog uhićenika (u drugom kaznenom predmetu) s njegovim odvjetnikom.
Prema podacima u spisu, taj uhićenik je odveden u pratnji dvojice policijskih službenika u državno odvjetništvo radi prvog ispitivanja. Dok su na hodniku čekali ulazak u prostoriju za ispitivanje, jedan od policijskih službenika je slušao razgovora uhićenika s njegovim braniteljem.
Odlukom Visokog kaznenog suda prvostupanjsko je rješenje djelomično preinačeno i dio dokaza izdvojeni jer su nezakoniti. Ustav Republike Hrvatske izričito jamči pravo osumnjičenika, okrivljenika ili optuženika (dalje: branjenika) na nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem. Pravo branjenika da održava povjerljivu (tajnu) komunikaciju sa svojim odvjetnikom nije izrijekom propisano Ustavom, nego se izvodi iz ustavnog prava na nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem. Povjerljiva komunikacija s odvjetnikom zaštićena je i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao važno jamstvo nečijeg prava na obranu. Spoznaja da se razgovor odnosno drugi oblik komunikacije odvjetnika s branjenikom nadzire sama po sebi znači težak oblik ograničavanja slobode uhićenika na nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem. Time se otvara i mogućnost narušavanja same biti prava branjenika da održava povjerljivu (tajnu) komunikaciju sa svojim odvjetnikom, što nije u suglasnosti s Ustavom. Nema djelotvorne obrane ako branjenik ne vjeruje svom odvjetniku. Branjenik mora biti u mogućnosti povjeriti bilo koju informaciju branitelju i pritom biti siguran da ništa što je rekao branitelju neće postati poznato državnim vlastima.
Zato je dokaz pribavljen iskazivanjem policijskog službenika o onome što je čuo slušajući povjerljivi razgovor uhićenika s braniteljem dokaz pribavljen povredom Ustavom, zakonom i međunarodnim pravom zajamčenog prava obrane. Dokazi proizašli iz ovakvog dokaza, kao plodovi otrovne voćke, predstavljaju također nezakonite dokaze. Visoki kazneni sud je stoga, osim zapisnika o ispitivanju policijskog službenika koji je slušao povjerljivi razgovor, izdvojio i druge dokaze, kako je navedeno u uvodnom odlomku ovog priopćenja. U tim drugim dokazima riječ je o saznanjima koja se crpe jedino i isključivo od podataka koje je policijski službenik pružio u vezi sadržaja povjerljivog razgovora, dakle iz izvorno nezakonitog dokaza.
U odnosu na ostale dokaze na kojima se temelji optužnica, odlukom Visokog kaznenog suda ukinuto je prvostupanjsko rješenje (kojim se odbija prijedlog obrane za izdvajanje tih dokaza kao nezakonitih). Po ocjeni Visokog kaznenog suda za sada su nerazjašnjene činjenice odlučne za ocjenu zakonitosti tih dokaza. Nije utvrđen izvor saznanja za te dokaze. Nije utvrđeno jesu li za te dokaze jedini i isključivi izvor saznanja bili izvorno nezakoniti dokazi (koje je Visoki kazneni sud Republike Hrvatske izdvojio iz spisa) ili za te dokaze postoji i neki drugi izvor saznanja. Zato je u tom dijelu prvostupanjsku odluku trebalo ukinuti.
U ponovljenom odlučivanju prvostupanjski će sud pribaviti i izvesti dokaze radi utvrđenja izvora saznanja za preostale dokaze iz optužnice. O tome ovisi zakonitost tih dokaza. Prvostupanjski će sud, odnosno optužno vijeće, da bi udovoljilo toj obvezi pri ponovnom odlučivanju provesti suđenje o zakonitosti dokaza. Potom će prvostupanjski sud, ovisno o dobivenim podacima, donijeti novu odluku o osnovanosti prijedloga okrivljenika za izdvajanje iz spisa preostalih dokaza čije je izdvajanje predloženo, koju odluku će i valjano obrazložiti.
Detaljnije na poveznici: