Visoki kazneni sud Republike Hrvatske je donio presudu kojom je odbio žalbe USKOK-a i dvojice optuženika te potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Osijeku. Time je postala pravomoćna presuda kojom je prvi optuženik proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela sprečavanje dokazivanja, a drugi optuženik za počinjenje kaznenog djela pomaganje u sprečavanju dokazivanja. Prvi optuženik osuđen je na kaznu zatvora 3 (tri) godine i 6 (šest mjeseci), a drugi optuženik na kaznu zatvora 2 (dvije) godine.
Prvi optuženik je osuđen jer je izradio lažno dopisivanje visokih dužnosnika i drugih osoba u Republici Hrvatskoj putem elektroničkih uređaja. Drugi optuženik mu je u tome pomogao na način da je u tu svrhu dostavio telefonske kontakte pojedinih dužnosnika i drugih osoba. Lažno dopisivanje je trebalo poslužiti za onemogućenje i znatno otežanje dokazivanja u jednom sudskom postupku koji se tada vodio pred Županijskim sudom u Osijeku protiv više okrivljenika zbog kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti. Trebalo je poslužiti i za otežanje postupka predaje Republici Hrvatskoj jedne tražene osobe (državljanina Republike Hrvatske) iz Velike Britanije u povodu europskog uhidbenog naloga radi vođenja kaznenog postupka. Lažnim dopisivanjem visokih dužnosnika prikazano je da su neosnovano dogovorili pokretanje kaznenog progona koji je rezultirao vođenjem kaznenih postupaka. Iz lažnog dopisivanja proizlazi da su pojedini pravosudni dužnosnici (Glavni državni odvjetnik) vršili pritiske na druge pravosudne dužnosnike (suce Vrhovnog suda Republike Hrvatske) da se okrivljenici u tim kaznenim postupcima bez ikakve osnove i dokaza osude. To je sve trebalo poslužiti kao dokaz teškog kršenja ustavnih prava okrivljenika u tim postupcima i dokaz političkog progona.
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske smatra da kazna na koju su optuženici osuđeni nije ni prestroga niti preblaga nego pravilno odmjerena s obzirom na utvrđene olakotne i otegotne okolnosti. Prvom je optuženiku kao olakotna okolnost cijenjeno što je otac troje maloljetne djece. Otegotna okolnost je prijašnja osuđivanost te što je od jednog okrivljenika ( iz drugog kaznenog postupka) koji je koristio tako lažno sačinjeno dopisivanje primio značajne novčane iznose i vrlo vrijednu informatičku opremu. Cijenjena je i izražena upornost i velika kriminalna količina lažnog dopisivanja koju je izradio.
Drugom optuženiku kao olakotna okolnosti cijenjeno je što je otac troje djece (jedno maloljetno) i prijašnja neosuđivanost. Otegotno je što je pri počinjenju djela iskoristio svoj raniji status policijskog službenika i vozača visokorangiranog državnog dužnosnika kako bi došao do određenih informacija i podataka.
Izrečene kazne će ispuniti svrhu kažnjavanja u odnosu na obojicu optuženika. Radnjama obojice optuženika došlo je do narušavanja povjerenja javnosti u državne institucije, a osobito u najviše državne i pravosudne dužnosnike. Kriminalna aktivnost kreiranja lažnih optužbi na račun najviših državnih i pravosudnih dužnosnika (koje su u medijima javno objavljene) upućuje na vrlo grubo podmetanje o načinu rada legalnih institucija izvršne i sudbene vlasti. Usmjerena je na potkopavanje njihove vjerodostojnosti kako bi se doveo u pitanje način funkcioniranja cijelog sustava. Djelo je imalo za cilj diskreditaciju najviših političkih i pravosudnih dužnosnika kojima se u lažnom dopisivanju pripisalo da su zlouporabili svoje funkcije i zakonske ovlasti kako bi se „nevine osobe“ uhitile i procesuirale ili bile neutemeljeno osuđene. Počiniteljima ovakvih kaznenih djela mora se izreći odgovarajući prijekor u smislu kažnjavanja u skladu sa stupnjem njihove krivnje, a istovremeno ostvariti individualnu i generalnu svrhu kažnjavanja. Kazne će i utjecati na svijest građana da je činjenje kaznenih djela pogibeljno te da je kažnjavanje njihovih počinitelja opravdano. Time će se istovremeno pojačati povjerenje građana u pravni poredak koji treba biti utemeljen na vladavini prava.
Detaljnije na poveznici: