Priopćenje za javnost, 30. srpnja 2025.
Nastavno na jučerašnji novinarski prilog na jednoj od televizija, vezano uz traženje komentara o posljednjoj oslobađajućoj presudi Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske zbog korištenja pozdrava „Za dom spremni“, a s obzirom na to da izjava glasnogovornice Suda nije prenesena u cijelosti te u svrhu dobivanja cjelovite informacije o navedenom pitanju, potrebno je ponoviti i naglasiti sljedeće:
Prema dosadašnjoj sudskoj praksi Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, jasno je da samostalno korištenje pozdrava „Za dom spremni“ i njegovih inačica u javnom prostoru nije dozvoljeno (Ppž-1387/2024, Ppž-805/2024, Ppž-5144/2023, Jž-1215/2020, Jž-919/2019). U posljednje dvije oslobađajuće odluke različitih sudskih vijeća ovog suda (Ppž-1252/2022 i Ppž-1247/2025), od kojih je jedna i ona za koju je tražen komentar, sudska vijeća su zauzela stav da je korištenje navedenog pozdrava u iznimnim situacijama dopušteno. Ta se iznimka u jednom slučaju (Ppž-1252/2022) odnosi na komemoriranje ispred biste poginulog hrvatskog branitelja koji se borio pod znakovljem HOS-a u Domovinskom ratu, prilikom obilježavanja 30. godišnjice osnivanja HOS-a, u parku koji nosi njegovo ime, a druga (Ppž-1247/2025) na obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja 5. kolovoza, ispred Spomenika hrvatske pobjede „Oluja 95“ u Kninu.
Iako se u tim predmetima nije radilo o istim prigodama u kojima se koristio navedeni pozdrav, za istaknuti je da je u konkretnim predmetima izostalo bilo kakvo ujednačavanje sudske prakse kroz sudsku evidenciju s dotadašnjim odlukama suda vezanim uz taj pozdrav. Naime, prema odluci Suda Europske unije (u spojenim predmetima Hann-Invest od 11. srpnja 2024.) sustav ujednačavanja sudske prakse i obvezujućih pravnih shvaćanja donesenih na sudskim odjelima zbog nejednakih sudskih odluka o istim ili sličnim pravnim pitanjima, suprotan je pravu Europske unije i temeljnom načelu neovisnosti sudaca u odlučivanju. Iz tog razloga se i na Visokom prekršajnom sudu zastalo s primjenom hrvatskih zakonskih odredbi koji uređuju postupak unutar institucionalnog ujednačavanja sudske prakse te je zbog toga moguće očekivati različitu sudsku praksu u toj pravnoj stvari.
U izjavi je rečeno i da „Dokument dijaloga - Temeljna polazišta i preporuke o posebnom normativnom uređenju simbola, znakovlja i drugih obilježja“ Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, od 28. veljače 2018. nije izvor prava za razliku od Ustava, međunarodnih propisa, zakona i podzakonskih akata na temelju kojih se sudi, ali da sud ne može biti lišen utjecaja duha vremena u kojem donosi odluke pa je vidljiv očit utjecaj tog dokumenta i njegovih preporuka u nekim odlukama ovog suda u vezi navedenog pozdrava.
Isto tako je istaknuto i da je razlog tomu nedostatak precizne zakonske norme koja bi nedvosmisleno i detaljno uredila predmetno ponašanje, budući da je prekršaj za koji se teretilo okrivljenike, propisan u članku 5. (3.b) Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, donesen 1977. godine (sa zadnjim izmjenama samo u pogledu novčanih kazni zbog uvođenja eura kao službene valute u Republiku Hrvatsku te povećanja istih).
Glasnogovornica Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske,
sutkinja Kristina Gašparac Orlić