Potreba za specijaliziranim sudovanjem u trgovačkim stvarima javila se na područjima koja čine teritorij današnje Hrvatske odmah po donošenju Hrvatskog trgovačkog zakona 1875. U prosincu te godine vodila se u Saboru žestoka rasprava o potrebi da u trgovačkim i mjeničnim sporovima odlučuju trgovački sudovi uz isticanje da su nakon donošenja Trgovačkog zakona potrebna posebna znanja onih koji rješavaju trgovačke i mjenične sporove, jer ih nalažu posebnosti trgovačkih poslova koji su mnogo složeniji i u pravilu veće vrijednosti od onih u građanskopravnim odnosima. Nastavilo se raspravom u rujnu 1876. pri donošenju Zakona od 3. listopada 1876. o sudbenosti trgovačko- mjenbenoj i postupku pred trgovačko-mjenbenimi sudovi. Pritom nije bila sporna potreba za specijalizacijom, ali su odlučni bili financijski razlozi, tj. nedostatak sredstava, okolnost da trgovački pravni promet nije bio toliko jak kao u tada naprednijim zemljama te nedovoljno iskustvo iz okolnih zemalja tako da se nije odlučilo u prilog osnivanja posebnih trgovačkih sudova. Krenulo se srednjim putem, tj. odlučeno je da se ovlaste samo neki sudovi za suđenje u spomenutim stvarima. U §-u 4. Zakona za suđenje u trgovačkim i mjeničnim stvarima bili su u prvom stupnju nadležni kraljevski sudbeni stolovi, kraljevski kotarski sud u Bakru za područje županije riječke, kraljevski kotarski sud u Senju za grad Senj te oni kraljevski kotarski sudovi koje s obzirom na potrebe prometa naredbom odredi ban. Kasnije su za to dobili ovlast sudovi u Zagrebu i Sisku.
Tada je uređena i nadležnost sudova za vođenje trgovačkih registara, što se također javilo kao potreba u provedbi Trgovačkog zakona. Naredbom bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 8. prosinca 1875. br. 4502. određeno je da trgovački registar vodi svaki kraljevski sudbeni stol, a za područje riječke županije kraljevski kotarski sud u Bakru te za grad Senj kraljevski kotarski sud u Senju. Tako je vođenje trgovačkih registara već tada bilo dano sudovima, ali ne svima nego samo onima nadležnim za suđenje u trgovačkim stvarima pa su tako trgovački registri bili uključeni u trgovačku sudbenost. Od tada pa do danas vođenje trgovačkog/sudskog registra ostalo je u nadležnosti sudova trgovačke sudbenosti pa se može reći da je riječ o njihovoj već više od stoljeća ustaljenoj nadležnosti.
U novijoj povijesti trgovačko se sudstvo, iako ne pod tim nazivom, prvi puta predviđalo u Osnovnom zakonu o državnim privrednim poduzećima iz 1946. kada je bio donesen i Zakon o rješavanju imovinskih sporova putem državne arbitraže. Na temelju tog zakona sve imovinske sporove između tadašnjih poduzeća rješavala je tzv. Državna arbitraža. Zakon o državnoj arbitraži donesen 1947. detaljnije je uredio i ustrojio tu instituciju.
O pravom trgovačkom sudstvu govori se tek od kada je 1954. bio donesen Zakon o privrednim sudovima kojim je bilo ustrojeno trgovačko sudstvo s okružnim privrednim sudovima za područja više tadašnjih kotara i gradova, višim privrednim sudovima za područja republika i Vrhovnim privrednim sudom za teritorij cijele tadašnje savezne države. Na tome se danas temelji i ustroj trgovačkog sudstva u Republici Hrvatskoj tako što su nekadašnje okružne privredne sudove zamijenili trgovački sudovi, Viši privredni sud.Visoki trgovački sud Republike Hrvatske a ulogu nekadašnjeg Vrhovnog privrednog suda ima Vrhovni sud Republike Hrvatske.
Povijest današnjih trgovačkih sudova započela je donošenjem Zakona o privrednim sudovima koji je objavljen u Službenom listu FNRJ broj: 31 od 28. srpnja 1954. godine. Tim zakonom ustrojena je nova organizacija privrednih sudova koji su započeli s radom 27. rujna 1954. godine, kada je započeo s radom i Okružni privredni sud u Rijeci preuzimanjem registra privrednih organizacija s okružnih sudova i poslova od Državne arbitraže.
Teritorijalna nadležnost Trgovačkog suda u Rijeci naknadnim se zakonima mijenjala te se sada prema važećem Zakonu o područjima i sjedištima sudova (NN br.128/14), nadležnost Trgovačkog suda u Rijeci proteže na područje Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije, kao i za rješavanje sporova koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i na sporove na koje se primjenjuje plovidbeno pravo, zaštitu i uporabu industrijskog vlasništva, autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva, za zaštitu i uporabu izuma i tehničkih unapređenja, te tvrtke i za područje Trgovačkog suda u Pazinu.
Lokacije na kojima je djelovao Trgovački sud u Rijeci:
))
))
))
))
))
))