Županijski sud u Zagrebu odbio je prijedloge petorice okrivljenika za izdvajanjem iz spisa predmeta kao nezakonitih dokaza (i to svih dokaza na kojima se zasniva optužnica) u kaznenom postupku koji se vodi pred tim sudom zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti i drugih. Protiv tog rješenja četvorica okrivljenika podnijela su žalbe. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske odbio je sve žalbe kao neosnovane.
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske utvrdio je da je, suprotno žalbenim navodima okrivljenika, prvostupanjski sud u obrazloženju rješenja iznio jasne, dostatne i valjane razloge o tome zašto u konkretnom slučaju ne nalazi osnovanima prijedloge za izdvajanjem predmetnih dokaza kao nezakonitih dokaza. Zbog navedenog, nisu u pravu okrivljeni D. H., okrivljeni T. T. i okrivljeni J. A. kada tvrde da im je povrijeđeno ustavno i konvencijsko pravo na pravično suđenje čiji je element pravo na obrazloženu sudsku odluku, što da je dovelo do arbitrarnosti rješenja i onemogućavanja efikasnog korištenja žalbe.
Nadalje, po ocjeni drugostupanjskog suda, nisu osnovani niti žalbeni navodi okrivljenog D. H. kojima se osporava zakonitost zapisnika o ispitivanju svjedoka tijekom istrage, a bez nazočnosti obrane. Naime, u stadiju istrage, dominira tzv. inkvizicijsko načelo što znači da je provođenje istrage povjereno državnom odvjetniku kao samostalnom i neovisnom pravosudnom tijelu te u tom stadiju ne postoji obveza obavještavanja i pozivanja okrivljenika i branitelja o provođenju dokaznih radnji ispitivanja svjedoka, pogotovo što se radi o svjedocima čije je ispitivanje predložio državni odvjetnik. Međutim, okrivljenicima će u fazi rasprave pred sudom u kontradiktornom postupku, ukoliko optužnica bude potvrđena, biti omogućeno da ostvare svoje konfrontacijsko pravo uz poštivanje načela pravičnog suđenja i jednakosti oružja što znači da imaju pravo ispitati svjedoke optužbe, te zahtijevati nazočnost ispitivanju svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optužbe.
Nije osnovan niti daljnji žalbeni navod okrivljenog D. H. kako zamjenik općinskog državnog odvjetnika V. L. nije bio ovlašten podići optužnicu u konkretnom predmetu jer nema ovlasti zamjenika ravnatelja USKOK-a već je rješenjem Glavne državne odvjetnice privremeno upućen na rad u USKOK. Naime, zakonodavac je, očito polazeći od specifičnosti unutar državnoodvjetničke organizacije, predvidio mogućnost upućivanja na rad u USKOK državnih odvjetnika i njihovih zamjenika, neovisno radi li se o osobama koje dolaze s općinske ili županijske nadležnosti. Budući da se radi o upućivanju na rad koje je ipak privremenog karaktera, nije kao uvjet za mogućnost privremenog upućivanja (u ograničenom trajanju) postavio godine radnog iskustva kako je to propisano za raspoređivanje na rad u USKOK.
Također, okrivljeni D. H. osporava i zakonitost dokaza pribavljenih u sklopu istrage USKOK-a u predmetu protiv okrivljene J. R. i drugih iz razloga što u tom predmetu nije imao nikakvu procesnu ulogu pa nije mogao iskoristiti prava koja imaju okrivljenici, što čini postupak protiv njega nepravičnim. Svi žalitelji tvrde da se radi o zlouporabi procesnih ovlaštenja USKOK-a. Okrivljeni D. J. ističe da obrana nije bila u mogućnosti u tome postupku osporavati naloge za pretragu i rezultate posebnih dokaznih radnji zbog čega je došlo do povrede načela jednakosti oružja.
Međutim, suprotno takvim žalbenim navodima, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske smatra kako je prvostupanjski sud ispravno utvrdio da okrivljenici nisu istaknuli konkretne okolnosti koje bi ukazivale na nezakonitost pojedinog od tih dokaza, a sama okolnost što su dokazi pribavljeni u sklopu istrage drugog predmeta, "preneseni" u ovaj predmet nema za posljedicu nezakonitost tih dokaza, niti su isti rezultat zlouporabe procesnih ovlaštenja.
Okrivljeni D. J., nadalje ističe da je prvostupanjski sud propustio razmotriti zahtjev za pretragu i nalog za pretragu doma A. M. te dati relevantne i dostatne razloge je li predmetna pretraga bila zakonita ili ne te da u ovaj postupak nisu preneseni nalozi na temelju kojih su ti dokazi pribavljeni zbog čega da je obrana ostala uskraćena za stvarnu mogućnost provjere zakonitosti njihova pribavljanja i posljedično osporavanja.
S tim u vezi, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske napominje da okrivljeni D. J. zanemaruje kako obrana niti u odgovoru na optužnicu niti na sjednici optužnog vijeća nije prigovarala zakonitosti naloga o pretrazi u drugom predmetu niti su predlagali pribavljanje naloga za pretragu radi vršenja uvida u spis pa prvostupanjski sud o takvom prigovoru, koji je prvi puta iznesen u žalbi, nije mogao niti odlučivati pobijanim rješenjem niti to može drugostupanjski sud ovom odlukom. Naravno, isto ne sprječava obranu da takav prigovor, koji će biti konkretiziran i obrazložen, iznesu u nastavku postupka pred optužnim vijećem.
Detaljnije na poveznici: