POVIJESNI PODACI
Carskim patentom od 08.06.1871. godine razvojačena je Varaždinska krajina i osnovana Bjelovarska županija. Na području županije 01.01.1872. godine osniva se Kotarski sud u Bjelovaru koji je vršio sudsku funkciju odvojenu od uprave.
U Bjelovaru je osnovan Građansko – delegirani Kotarski sud koji je obuhvaćao gradsku općinu Bjelovar i 8 mjesnih sudova tj. upravnih općina i to: Farkaševac, Gudovac, Ivanska, Kapela, Velika Pisanica, Rača, Severin i Trojstvo.
Sud je bio nadležan:
a) u svim parnicama kod kojih sporni predmet nije prelazio vrijednost od 500 forinti
b) u tužbama radi ostavina ( ostavinske rasprave )
c) u molbama u kojima je tužitelj tražio dozvolu sudske zabrane, privremeni zatvor, privremene sekvestracije i drugo sredstvo za osiguranje tražbine
d) u parnicama o smetanju posjeda pokretnih i nepokretnih stvari
e) u preuzimanju ovrhe na pokretnim stvarima
f) u određivanju tutora i skrbnika u mjestima gdje ne postoji sirotinjsko povjereništvo
g) u legalizaciji propisa i isprava i u pisanju očitovanja posljednje volje
Sve ostale parnice odnosno tužbe protiv stanovnika mjesta vodile su se odnosno podizale kod Sudbenog stola Bjelovar. Sud se sastoji od suca, sudskog pisara, pisarskog osoblja i podvornika, a gruntovnica od gruntovničara I i II razreda. Nadzor nad zatvorenicima kao suda povjeren je uzničkom nadziratelju koji je po Zakonu od 1844. godine mogao vršiti pomoćni službenik (podvornik).
Na osnovu Naredbe hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade Odjela za pravosuđe od 02.06.1885. godine broj 7858. , 01.07.1885. godine ukinuti su gradsko- delegirani kotarski sudovi i osnovani kotarski sudovi sa istim teritorijalnim opsegom. Gradsko-delegirani kotarski sud Bjelovar mijenja naziv u Kotarski sud Bjelovar.
Registraturni sistem temelji se na Carskom patentu od 30.05.1853. godine ( R G B , 1853. godine br. 84. ). Formirane su dvije grupe spisa – prezidijalni i ostali ( kazneni, građanski, stečajni i dr. ) . Prezidijalni spisi imali su vlastite urudžbene zapisnike uz ozanku «Pr». Ostali spisi bili su podijeljeni u grupe uz rimske oznake: nacrti zakona, naredbe I, personalni spisi II, parnice III, ostavine, tutorstva IV, stečajevi V, gruntovnički predmeti VI , mješoviti, razni predmeti VII.
Poslije 1900. godine kazneni predmeti imali su svoj urudžbeni zapisnik i oznaku « K z « ili posebne registre za kaznene predmete. Izvršena je izmjena u oznakama Građanskog urudžbenog zapisnika.
P – parnice
O – ostavine
S – smetanje posjeda
St – stečajni postupak
T – trgovačke parnice
R – razni predmeti
Oragnizacija i nadležnost Kotarskog suda Bjelovar, ostala je nepromjenjena do 1929. godine. Zakonom o sudskom postupku i građanskim parnicama i Zakonom o krivičnom postupku koji je stupio na snagu 01.01.1930.
godine sudske funkcije vršili su redovni i posebni sudovi. Kotarski sudovi na osnovi posebnih propisa promjenili su nazive u sreske sudove.
Sreski sud Bjelovar teritorijalnu nadležnost nije mijenjao, ali je stvarna nadležnost po novim propisima u oblasti građanskih parnica bila slijedeća:
• Imovinsko – pravni sporovi do vrijednosti od 12 000 dinara
• Sporovi bez obzira na vrijednost predmeta ako se spor odnosio na očinstvo izvanbračnog djetata, određivanje granica nekretnina, smetanje posjeda, zakup, itd.
• Izdavanje platnog naloga po propisima mandatnog, čekovnog i mjeničnog prava i dr.
Veću vrijednost imao je sreski sud u vanparničnim postupku ( ostavine, starateljstvo i sl.) , a najznačajnije u poslovima izvršenja. U krivičnom postupku sreski sud je bio nadležan za cijeli prvostupanjski postupak u svim prijestupima mlađih maloljetnika i za cijeli prvostupanjski postupak starijih maloljetnika i punoljtnika za koje Zakon predviđa kaznu zatvora ( strogog zatvora ) do jedne godine ili novčane kazne.
Sudsku funkciju vrši sudac pojedinac.
U razdoblju od 1933-1945. godine važio je novi registraturni sistem koji se u osnovi oslanjao na Uredbu o sudskom poslovniku za sudove prvog i drugog stupnja od 25.10.1932. godine.
Građa se odvaja po vrsti poslova i po sudskim odjeljenjima, a sređivala se po rednim brojevima oznaka spisa. Ako su spisi imali razne oznake bila je mjerodavna posljednja oznaka.
Građanski upisnici
« Su « - sudska uprava
« P « - za građanske parnične stvari, mjenične i čekovne stvari
« Pom « - pravna pomoć
« O « - ostavine
« Os « - oduzimanje svojevlasti
« S « - starateljstvo
« Ov « - ovjera potpisa
« R « - razne građanske stvari
Kazneni upisnici
« Ki « - izviđaje koje vrši Sreski sud, a za koje je nadležan Okružni sud
« Kps « - za prijestupe starijih maloljetnika i punoljetnih osoba
« Kpsm « - prijestupi mlađih maloljetnika
« Kns « - ostali predmeti koji nisu upisani u prednje upisnike
Sreski sud Bjelovar bio je drugostupanjski sud za mjesesne sudove koji su rješavali sporove do 5 000 dinara, a stajali su pod uparvom upravnih organa. Nastankom NDH uređenje redovnih sudova u osnovi nije izmjenjeno. Naziv suda po propisima iz 1929. godine je ukinut i vraćen stari naziv- Kotarski sud Bjelovar. Teritorijalna nadležnost suda nije mjenjana. Građanski zakonik također nije mjenjan i ostao je u potpunosti na snazi, dok j ekazneni zakonik doživio samo neke izmjene u stilizaciji, pooštravanju kazni, mjenjanju novčanih iznosa i određivanja novih krivičnih djela. Nakon završetka rata (1945. god.) teritorijalna nadležnost ostaje nepromjenjena.
Krajem 1962. godine Kotarski sud Bjelovar mijenja naziv u Općinski sud Bjelovar.
Danas Općinski sud u Bjelovaru, kao državno tijelo, koje sudbenu vlast obavlja samostalno i neovisno, donosi svoje odluke na temelju Ustava i zakona Republike Hrvatske sa mjesnom nadležnošću koja se prostire na područje grada
Bjelovara, te općina :Općinski sud u Bjelovaru obuhvaća područje nadležnosti općina: Berek, Dežanovac, Đulovac, Gornja Rijeka, Hercegovac, Ivanska, Kalnik, Kapela, Končanica, Nova Rača, Rovišće, Severin, Sirač, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec, Šandrovac, Štefanje, Velika Pisanica, Velika Trnovitica, Veliki Grđevac, Veliko Trojstvo i Zrinski Topolovac te gradova: Bjelovar, Čazma, Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje, Križevci, Lipik i Pakrac.