Dana 15. ožujka 2006. u suradnji s Ministarstvom pravosuđa Republike Hrvatske i Visokim trgovačkim sudom Republike Hrvatske, upravo na Trgovačkom sudu u Zagrebu započeo je pilot-projekt mirenja.
ŠTO JE MIRENJE PRED SUDOM?
- mirenje je oblik posredovanja u kojemu stranke rješavaju vlastite sporove uz pomoć neovisne treće strane – izmiritelja.
- mirenje pred sudom je dobrovoljan, neformalan, povjerljiv, brz i besplatan postupak.
- postupak mirenja pred sudom provodi se na zajedničkim sastancima stranaka i izmiritelja.
- uspješno mirenje završava se Sudskom nagodbom, čiji oblik i sadržaj određuju same stranke
KAKO SE POKREĆE POSTUPAK MIRENJA PRED SUDOM?
- na zajednički prijedlog stranaka ili na prijedlog jedne stranke koji prihvati druga stranka - za takve prijedloge se u pogledu sadržaja ne traži posebna forma.
- na prijedlog raspravnog suca iznesen strankama tijekom parničnog postupka, ako ga prihvate stranke
- upućivanjem u mirenje stranaka od strane suca koji procjenjuje da je mirenje najbolji način rješenja spora (sud po službenoj dužnosti može inicirati postupak mirenja kada se s obzirom na vrstu predmeta, predmet spora i držanje stranaka u tijeku postupka, uoči da se radi o predmetu i strankama u odnosu na koje je u konkretnom slučaju mirenje najpogodniji način rješavanja spora).
TKO SUDJELUJE U POSTUPKU MIRENJA PRED SUDOM?
- stranke u postupku
- izmiritelj/i
- zakonski zastupnici, punomoćnici ili savjetnici stranaka (bliske osobe)
- vještaci i prevoditelji
TKO JE IZMIRITELJ?
- izmiritelj je sudac/sudski savjetnik Trgovačkog suda u Zagrebu.
- izmiritelj je osoba koja ne vodi parnični predmet.
- izmiritelj je osoba koja se nalazi na Listi izmiritelja suda.
KAKO ZAVRŠAVA POSTUPAK MIRENJA PRED SUDOM?
- sklapanjem sudske nagodbe, koja je pravomoćna s danom njenog sklapanja. Ako se stranke u postupku mirenja sporazumiju o tekstu nagodbe, ona se sklapa u obliku sudske nagodbe pred parničnim sucem
- odlukom izmiritelja da se postupak mirenja obustavlja – ova odluka se donosi u pravilu nakon što je o tome strankama bila dana mogućnost da se izjasne, zbog toga što daljnje nastojanje da se postigne mirno rješenje spora više nije svrhovito,
- pisanom izjavom jedne stranke o odustajanju od postupka mirenja upućenoj drugoj stranci i izmiritelju, ili pisanom izjavom obiju stranaka o odustajanju od postupka mirenja upućenoj izmiritelju,
- mirenje se okončava i ako se nagodba ne postigne u roku od 60 dana od dana prihvata prijedloga za pokretanje mirenja ili u daljnjem roku određenom po sporazumu stranaka.
KOJI SU SPOROVI NAJPOGODNIJI ZA MIRENJE?
- vrsta spora u pravilu ne određuje izglede za uspješno mirenje no često se izdvajaju građevinski, autorski, obvezno pravni, obiteljski i svi ostali sporovi u kojima su stranke upućene jedna na drugu
- za uspjeh u mirenju ključni su stavovi i shvaćanja stranaka i njihova spremnost za rješavanja međusobnih prijepora. U pravilu, radi se o strankama koje imaju volju zadržati dobre poslovne, prijateljske ili međuljudske odnose u budućnosti.
- mirenje je pogodno za rješavanje budućih poslovnih odnosa i Sudska nagodba je često u naravi poseban sporazum kojim stranke uređuju dosadašnje odnose, ali i ugovaraju neki sasvim novi sadržaj.
ZAŠTO JE MIRENJE ZA STRANKE NAJPOGODNIJI NAČIN RJEŠENJA NJIHOVOG SPORA?
- u mirenju se utvrđuju interesi stranaka, a ne njihovo pravo
- u mirenju se iznose svi detalji spora, a ne samo njihova pravna interpretacija;
- u mirenju stranke zadržavaju kontrolu nad postupkom i mogu ga prekinuti u svakom trenutku;
- postupak mirenja je brz i najčešće završava samo za nekoliko sati;
- postupak mirenja pred ovim sudom je besplatan;
- mirenje završava suglasnom nagodbom koju stranke dobrovoljno izvršavaju, što isključuje svaku potrebu za dodatnim dugotrajnim i skupim ovršnim postupkom;
- mirenje umanjuje mogućnost sukobljavanja između stranaka i njihovih punomoćnika;
- tijekom mirenja umanjuje se mogućnost emocionalne frustracije stranaka;
- nagodba postignuta mirenjem od zajedničkog je interesa za stranke i zato im daje manje povoda za njeno osporavanje;
- nagodba u mirenju omogućuje kreativna rješenja spora, dok sudska presuda nudi samo jedno jedino moguće rješenje spora na temelju zakona.
KOJE SU PREDNOSTI MIRENJA U ODNOSU NA SUDSKI PARNIČNI POSTUPAK?
- sudski postupak je javan, a postupak mirenja tajan - sve izneseno tijekom postupka mirenja ostaje povjerljivo i ne može se upotrijebiti u parničnom postupku ili izvan njega bez suglasnosti stranaka;
- sudski postupak je strog i formalan, a postupak mirenja neformalan, elastičan i prilagođen strankama, a odvija se u ugodnom ambijentu i ozračju;
- u sudskom postupku stranke jedna drugu, kao i suca, uvjeravaju u održivost svojih pravnih položaja na temelju zakona, a u postupku mirenja važni su interesi stranaka, a ne utemeljenost njihovih zahtjeva na zakonu;
- u sudskom postupku sudac umjesto stranaka donosi odluku o predmetu spora, a u postupku mirenja o sporu odlučuju same stranke (vlastito rješenje spora);
- sudska odluka uvijek među strankama stvara pobjednika i gubitnika, a često je s njom nezadovoljna i stranka koja je uspjela u sporu, dok su u postupku mirenja obje stranke pobjednici, jer su sklopile nagodbu od zajedničkog interesa;
- sudskom presudom trajno se narušavaju i onako poremećeni odnosi između stranaka u sporu, a nagodba u postupku mirenja omogućuje dobre odnose između stranaka i njihovu daljnju suradnju;
- uspjeh stranaka u parničnom postupku je neizvjestan, a nagodba u mirenju isključuje svaki rizik za stranke od eventualne nepovoljne sudske odluke, kako u prvom stupnju, pa tako i od one u žalbenom postupku;
- sudski postupak je za razliku od postupka mirenja u pravilu dugotrajan i skup.