Svrha izvršavanja kazne zatvora je osposobljavanje zatvorenika za život u skladu sa zakonom i društvenim pravilima uz poštovanje dostojanstva osobe i čovječno postupanje prema osobi koja se nalazi na izdržavanju kazne zatvora.
Kazna zatvora izvršava se u zatvorima i kaznionicama, koje su posebne ustrojstvene jedinice ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa - Uprave za zatvorski sustav i probaciju.
U Centru za dijagnostiku u Zagrebu obavljaju se poslovi medicinske, socijalne, psihološke, pedagoške i kriminološke obrade zatvorenika u svrhu njihove klasifikacije, donošenja prijedloga pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora te predlaganja kaznenog tijela u kojem će zatvorenik nastaviti izdržavati kaznu zatvora.
Poslovi izvršavanja kazne zatvora u nadležnosti su i djelokrugu ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa i suca izvršenja.
Upućivanje na izdržavanje zatvorske kazne
Upućivanje na izdržavanje kazne zatvora u nadležnosti je suca izvršenja nadležnog županijskog suda.
Osobu osuđenu na kaznu zatvora u trajanju do šest mjeseci, ili kojoj preostali dio kazne iznosi do šest mjeseci, sudac izvršenja rješenjem će uputiti na izdržavanje kazne zatvora u zatvor najbliži mjestu prebivališta.
Osobu osuđenu na kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci, ili kojoj preostali dio kazne iznosi više od šest mjeseci, sudac izvršenja rješenjem će uputiti u Centar za dijagnostiku u Zagrebu gdje se obavlja medicinska, socijalna, psihološka, pedagoška i kriminološka obrada zatvorenika.
U Centru za dijagnostiku u Zagrebu boravi se u prosjeku četiri tjedna te se na temelju obavljenih poslova utvrđuje klasifikacija zatvorenika, donosi prijedlog pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora i predlaže kazneno tijelo u kojem će zatvorenik izdržavati kaznu zatvora.
Odluku o kaznenom tijelu (zatvoreni, poluotvoreni ili otvoreni uvjeti) u kojem će zatvorenik nastaviti izdržavati kaznu zatvora donosi Središnji ured Uprave za zatvorski sustav i probaciju.
Posjeti
U kaznionicama su posjeti zatvorenicima organizirani sukladno Zakonu o izvršavanju kazne zatvora, Pravilniku o pogodnostima zatvorenika, Kućnom redu kaznionice i Rasporedu dnevnih aktivnosti.
U zatvorima su posjeti zatvorenicima kojima je određen istražni zatvor organizirani sukladno Pravilniku o kućnom redu u zatvorima za izvršavanje istražnog zatvora, a posjeti zatvorenicima sukladno Zakonu o izvršavanju kazne zatvora, Kućnom redu zatvora i Rasporedu dnevnih aktivnosti.
Zatvorenike u kaznionici mogu posjećivati članovi obitelji i druge osobe, uz odobrenje upravitelja kaznionice, sukladno Zakonu o izvršavanju kazne zatvora.
Zatvorenike koji kaznu izdržavaju u zatvoru i prekršajno kažnjene osobe mogu posjećivati članovi obitelji i druge osobe, uz odobrenje upravitelja zatvora.
Zatvorenicima kojima je određen istražni zatvor i osobe u prekršajnom zadržavanju mogu posjećivati samo osobe koje imaju odobrenje istražnog suca ili predsjednika sudskog vijeća.
Paketi i novac
Zatvorenik ima pravo jedanput mjesečno i prigodom blagdana primati paket s dopuštenim stvarima od članova obitelji, a po odobrenju upravitelja i od druge osobe. Novac zatvorenici ne mogu primati direktno od posjetitelja ili u pismima, nego ga mogu primati i slati posredovanjem kaznionice, odnosno zatvora.
Paketi s dopuštenim stvarima se mogu predati tijekom posjeta ili poslati poštom. U paketu mora biti priložen popis sadržaja paketa po vrsti i količini te naznačeno ime i prezime zatvorenika kojemu je paket namijenjen.
Ako se prilikom pregleda paketa pronađu stvari čiji primanje nije dopušteno, one će biti oduzete uz potvrdu.
Sve ostale informacije bitne osobama na izdržavanju kazne zatvora - od zaštite njihovih prava, premještaja do uvjetnog otpusta - možete pronaći u brošuri Priručnik za zatvorenike.
Izdržavanje kazne zatvora za strane državljane u RH
Sukladno Zakonu o izvršavanju kazne zatvora, strani državljani tijekom izdržavanja kazne zatvora imaju izjednačena prava s pravima državljana Republike Hrvatske koji se nalaze na izdržavanju kazne zatvora.
Zatvorenici strani državljani u RH:
- koji su na izdržavanju kazne zatvora
- kojima je određen istražni zatvor
- koji su prekršajno kažnjeni
- koji su u postupku transfera
- se nalaze u ekstradicijskom pritvoru radi izručenja
imaju pravo i dopisivati se i razgovarati s diplomatskim i konzularnim predstavnikom svoje zemlje ili države koja štiti njegova prava.
Nakon prijama zatvorenika – stranog državljana u kazneno tijelo, zatvor, odnosno, kaznionica odmah putem Ministarstva vanjskih i europskih poslova obavještava nadležno konzularno predstavništvo.
Tretman zatvorenika
Sukladno Zakonu o izvršavanju kazne zatvora, svrha izvršavanja kazne zatvora je, uz čovječno postupanje i poštovanje dostojanstva osobe koja se nalazi na izdržavanju kazne zatvora, njeno osposobljavanje za život na slobodi u skladu sa zakonom i društvenim pravilima.
Ova definicija podrazumijeva da se izvršavanje kazne zatvora zasniva na rehabilitacijskom pristupu, što pretpostavlja individualizaciju kazne kroz pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora te niz specijaliziranih programa tretmana za selekcionirane skupine zatvorenika.
Pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora sastoji se od pedagoških, radnih, zdravstvenih, psiholoških, socijalnih i sigurnosnih postupaka primjerenih osobinama i potrebama zatvorenika te primjerenih vrsti i mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora.
Pojedinačni program za svakog zatvorenika sadrži:
- procjenu rizičnosti za vrijeme izvršavanja kazne zatvora o čemu ovisi upućivanje u kaznionice prema stupnju sigurnosti (zatvorena, poluotvorena, otvorena)
- radnu sposobnost, radne navike, vrstu posla i uvjete rada na koje se zatvorenika može rasporediti
- obrazovnu razinu i potrebu za obrazovanjem ili stručnim osposobljavanjem
- zdravstveno stanje, potreba za liječenjem
- prijedlog posebnih oblika individualnog ili skupnog rada
- uključivanje u posebne programe (za ovisnike o drogama, alkoholu, počinitelje nasilja, počinitelje seksualnih delikata i dr.), po odluci suda ili procjeni stručnog tima
- potrebu za psihijatrijskom ili psihološkom pomoći
- sadržaje i oblike korištenja slobodnog vremena (kulturne i sportske aktivnosti)
- kontakt s vanjskim svijetom (dopisivanje, telefoniranje, posjete obitelji i drugih osoba)
- program pripreme za otpust na slobodu i pomoć nakon otpusta.
Gledano u širem smislu, tretman obuhvaća sve postupke usmjerene prema zatvorenicima u svrhu njihove resocijalizacije. Ovakve postupke nazivamo općim programima tretmana, a odnose se na rad, obrazovanje i organizaciju slobodnog vremena zatvorenika. Opći programi tretmana provode se u suradnji odjela tretmana s odjelima za rad i strukovnu izobrazbu, odjelima osiguranja te odjelima zdravstvene zaštite.
Posebni programi tretmana podrazumijevaju grupni i individualni psihosocijalni tretman zatvorenika te predstavljaju osnovu za rehabilitaciju i resocijalizaciju zatvorenika. Djelujući izravno na dinamičke kriminogene čimbenike, ovi programi stvaraju pretpostavke za promjene u ponašanju, stavovima i vrijednostima te na taj način izravno utječu na ostvarivanje svrhe izvršavanja kazne zatvora.
Nositelji provedbe posebnih programa tretmana su stručnjaci odjela tretmana kaznionica i zatvora (socijalni radnici, socijalni pedagozi i psiholozi), koji programe provode u suradnji s drugim službenicima odjela tretmana i drugih odjela (odjeli osiguranja, odjeli zdravstvene zaštite zatvorenika).
Programi tretmana zatvorenika i maloljetnika
Zakon o izvršavanju kazne zatvora primarno je orijentiran rehabilitacijski, a individualizacija kazne postiže se kroz pojedinačni program izvršavanja kazne koji obuhvaća opće i posebne programe tretmana.
U kaznionicama i zatvorima organizirane su različite aktivnosti kroz koje se ocjenjuju postignuća zatvorenika u pojedinom segmentu te procjenjuje uspješnost provedbe pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora (PPIKZ).
Opći programi tretmana provode se kroz radni angažman, organizirano provođenje slobodnog vremena i izobrazbu zatvorenika. Opći programi tretmana primjenjuju se prema svim zatvorenicima.
Posebni programi tretmana i edukativno-razvojni programi
Posebni programi tretmana primjenjuju se prema specifičnim skupinama zatvorenika (ovisnici o drogama, ovisnici o alkoholu, nasilni delinkventi, seksualni delinkventi i sl.) s ciljem smanjivanja rizika od ponovnog počinjenja kaznenog djela kroz ublažavanje i otklanjanje dinamičkih kriminogenih čimbenika. Određuju se zatvorenicima i maloljetnicima u okviru provođenja pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora, odnosno pojedinačnog programa postupanja, ovisno o procjeni njihovih kriminogenih rizika i tretmanskih potreba.
Uprava za zatvorski sustav nastoji da se u kaznenim tijelima osim posebnih programa koji su vezani uz specifične kriminogene čimbenike, osmisle i oni programi koji nisu usmjereni na korekciju ponašanja s obzirom na kazneno djelo, nego zatvorenicima nude usvajanje raznih znanja i vještina, neovisno o njihovim kriminogenim rizicima i potrebama. Ovakvi programi usmjereni su na rješavanje specifičnih problema, ili unaprjeđivanje kvalitete života i međuljudskih odnosa. Ne moraju se provoditi kontinuirano, ali se zainteresiranim zatvorenicima nastoji omogućiti da u njima sudjeluju, sukladno procijenjenim potrebama.
Aktualno se u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima primjenjuju sljedeći posebni programi tretmana zatvorenika:
- tretman ovisnika o drogama:
- program pod nazivom "Prevencija ovisničkog recidiva treningom i osnaživanjem" (PORTOs) i program po modelu modificirane terapijske zajednice, odnosno klubova liječenih ovisnika (KLO) - tretman ovisnika o alkoholu:
- program pod nazivom "Osnovni program tretmana osoba s alkoholom uzrokovanim poremećajima" (TALK) i program po modelu modificirane terapijske zajednice, odnosno klubova liječenih alkoholičara (KLA) - • tretman počinitelja nasilnih delikata:
- program ART (eng. "Aggression Replacement Training") i program psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja pod nazivom NAS - tretman počinitelja seksualnih delikata: program pod nazivom "Prevencija recidivizma i kontrola impulzivnog ponašanja" (PRIKIP)
- tretman zatvorenika s kaznenim djelom iz prometa
- trening socijalnih vještina pod nazivom: "Jačanje unutarnje snage" - Trening socijalnih vještina (JUS-TSV).
- pilot program psihosocijalni tretman ovisnika o kockanju
- "Zatvorenik kao roditelj" (edukativno-razvojni program)
- "Vozač – čimbenik sigurnosti u prometu" (edukativno-razvojni program)
Rad zatvorenika
Rad zatvorenika jedan je od najvažnijih tretmanskih postupaka u ostvarivanju svrhe izvršavanja kazne zatvora odnosno rehabilitacije zatvorenika i smanjenju recidivizma.
Uvažavajući zdravstvene sposobnosti, stečena znanja i vještine zatvorenika, uspješnost ostvarivanja pojedinačnog programa, sigurnosnu procjenu te iskazani stvarni interes za radnim angažmanom, nastoji se radno rasporediti što veći broj zatvorenika, sukladno mogućnostima zatvora/kaznionice.
Rad zatvorenika većinom je organiziran u okviru radionica u kaznionicama i zatvorima, u njima se obavljaju poslovi obrade drva i metala, ugostiteljstva, poljoprivrede, održavanja, eksploatacije kamena, i slično. Zatvorenici u kaznionicama i zatvorima također obavljaju i pomoćno-tehničke poslove poput održavanja čistoće i urednosti prostorija i kruga kaznionice/zatvora, pranja vozila, ličenja, pomoćnih poslova u praonici rublja, kuhinji, skladištu, zatvorskoj radionici i slično.
Sukladno Zakonu o izvršavanju kazne zatvora, zatvorenike je moguće zaposliti kod drugog poslodavca izvan kaznionice/zatvora, a moguće je zatvoreniku omogućiti i nastavak obavljanja vlastite gospodarske i druge djelatnosti. Poslovi koje zatvorenici najčešće obavljaju izvan kaznionice/zatvora su pomoćni poslovi u pilani, građevinarstvu, uređenju okoliša, poslovi utovara-istovara, poljoprivredni poslovi i slično.
Izobrazba zatvorenika i maloljetnika
Opismenjavanje i izobrazba zatvorenika i maloljetnika je aktivnost koja se provodi u okviru općih programa tretmana i maloljetnika, kojima se omogućava kvalitetnija integracija u društvo, povećava zapošljivost i smanjuje vjerojatnost pojave recidivizma.
Tijekom izvršavanja kazne zatvora zatvorenici imaju pravo na izobrazbu. Vrsta i oblik izobrazbe se utvrđuje Pojedinačnim programom izvršavanja kazne zatvora, a ovisi o sposobnostima i sklonostima zatvorenika, trajanju kazne i drugim okolnostima značajnim za ostvarivanje svrhe izvršavanja kazne te mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora.
Kaznionica, odnosno zatvor u skladu sa svojim mogućnostima organizira osnovnu i strukovnu izobrazbu i stjecanje dodatnih radnih vještina zatvorenika. Izobrazba se organizira u kaznionici, odnosno zatvoru i izvan kaznionice, odnosno zatvora, u skladu s općim propisima.
Kaznionica, odnosno zatvor, organizira osnovno školovanje do dvadeset jedne godine života zatvorenika koji nemaju završenu osnovnu školu. Opismenjavanje nepismenih zatvorenika organizira se neovisno o životnoj dobi.
Nakon završene izobrazbe, odnosno dijela izobrazbe, zatvoreniku se daje svjedodžba iz koje ne smije biti vidljivo da je školovan u kaznionici, odnosno zatvoru.
Zatvoreniku se može omogućiti stjecanje višeg i visokog stupnja izobrazbe na vlastiti trošak ako se program izobrazbe može uskladiti sa sigurnosnim razlozima.
Slobodno vrijeme
Zatvorenicima se u okviru njihovih interesa te mogućnosti kaznionica i zatvora organiziraju različite aktivnosti u slobodno vrijeme, a koje se odnose na sportsko-rekreativne i kulturne sadržaje i kreativno izražavanje.
Kaznionice i zatvori organiziraju različite radionice slobodnih aktivnosti koje svoje rezultate pokazuju kroz izložbe, koncerte, predstave, sportske turnire i sl.
Pravilnikom o pogodnostima zatvorenika predviđena je mogućnost za samoorganiziranje slobodnog vremena („hobby“) na vlastiti trošak. Upravitelj može odobriti zatvoreniku unos stvari potrebnih za neku specifičnu aktivnost u slobodno vrijeme (knjige, glazbeni instrument, slikarski pribor i boje itd.). Sukladno zakonskim odredbama u kaznenim tijelima se ustrojava Povjerenstvo za slobodno vrijeme kao predstavničko tijelo zatvoreničke zajednice koje pod vodstvom službenika daje prijedloge za bolje organiziranje slobodnog vremena zatvorenika.
Dušobrižništvo i vjeroispovijedanje
Zatvorenici i maloljetnici imaju pravo na vjeroispovijedanje koristeći vlastitu vjersku literaturu i stvari za religijsku uporabu, a također imaju pravo biti u kontaktu s vjerskim službenikom svoje vjerske zajednice.
Vjeroispovijedanje i dušebrižništvo za najzastupljenijih vjerskih zajednica uređeno je sporazumima o dušobrižništvu koje pojedina vjerska zajednica potpisuje s Vladom RH na temelju međunarodnih ugovora i Zakona o izvršavanju kazne zatvora. U slučajevima ostalih vjerskih zajednica (upisanih u registar vjerskih zajednica koji vodi Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije) omogućava se kontakt zainteresiranog zatvorenika ili maloljetnika s predstavnikom kojeg imenuje vjerska zajednica.
U povodu velikih katoličkih blagdana i ostalih blagdana drugih vjeroispovijesti osobita se pažnja poklanja vjerskim potrebama zatvorenika i maloljetnika te se organiziraju svete mise i duhovni susreti koje često predvode istaknuti crkveni vjerodostojnici.