Svaku se fizičku osobu može naslijediti, a svaka je osoba sposobna naslijediti ako zakonom nije drukčije određeno. Nasljedno pravo stječete u trenutku ostaviteljeve smrti, na temelju zakona ili na temelju oporuke. Toga se prava možete i odreći.
Nasljeđivanje na temelju zakona
Ako ostavitelj nije ostavio oporuku, na temelju zakona nasljeđuju ga njegovi zakonski nasljednici po nasljednim redovima, pri čemu vrijedi načelo da nasljednici bližeg nasljednog reda isključuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda.
Ako ostavitelj nema nasljednika, ostavina prelazi na općinu ili grad koji time dobivaju jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, čega se oni ne mogu odreći.
Zakonski nasljednici ostavitelja su:
- njegovi potomci, posvojčad, i njihovi potomci, djeca nad kojom ostavitelj ima partnersku skrb i njihovi potomci
- bračni drug
- izvanbračni drug
- životni partner
- neformalni životni partner
- njegovi roditelji, posvojitelji
- njegovi braća i sestre i njihovi potomci
- njegovi djedovi i bake i njihovi potomci
- ostali predci.
Zakonski nasljednik ostavitelja na temelju zakona je i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim. Djeca rođena izvan braka imaju ista nasljedna prava kao i bračna djeca i njihovi potomci.
U pravu nasljeđivanja ostaviteljev životni partner izjednačen je s bračnim drugom, a djeca nad kojom ostavitelj ima partnersku skrb izjednačena su s njegovom djecom. Životno partnerstvo je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola sklopljena pred nadležnim tijelom u skladu s odredbama posebnog zakona (Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola).
U pravu nasljeđivanja neformalni životni partner izjednačen je s izvanbračnim drugom. Neformalno životno partnerstvo je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola, koje nisu sklopile životno partnerstvo pred nadležnim tijelom, ako zajednica traje najmanje tri godine i od početka je udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost životnog partnerstva.
Nasljedni redovi
Prvi nasljedni red su ostaviteljevi potomci i njegov bračni drug (odnosno ostaviteljev izvanbračni drug, ostaviteljev životni partner ili ostaviteljev neformalni životni partner) koji nasljeđuju jednake dijelove.
U drugom nasljednom redu ostavitelja koji nije imao potomke nasljeđuju njegovi roditelji i bračni drug (odnosno ostaviteljev izvanbračni drug, ostaviteljev životni partner ili ostaviteljev neformalni životni partner). U tom slučaju ostaviteljevi roditelji nasljeđuju jednu polovicu ostavine podijeljenu na jednake dijelove, a drugu polovicu nasljeđuje ostaviteljev bračni drug (odnosno ostaviteljev izvanbračni drug, ostaviteljev životni partner ili ostaviteljev neformalni životni partner).
Treći nasljedni red su ostaviteljevi djedovi i bake i njihovi potomci, a četvrti njegovi pradjedovi i prabake. Iza pradjedova i prabaka ostavitelja nasljeđuju njegovi daljnji predci.
Nasljeđivanje na temelju oporuke
Oporuku može napraviti svaka osoba sposobna za rasuđivanje koja je navršila 16 godina života. Njome raspolaže svojom imovinom u slučaju smrti, ali i tada postoje određena zakonska ograničenja. Naime, zakonom određeni krug osoba ima pravo na nužni dio bez obzira na oporuku koju je ostavitelj napisao.
Nužni nasljednici su ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci, djeca nad kojom ostavitelj ima partnersku skrb i njihovi potomci te njegov bračni ili izvanbračni drug, ostaviteljev životni partner ili ostaviteljev neformalni životni partner. Nužni nasljednici su i ostaviteljevi roditelji, posvojitelji i ostali predci (djedovi, bake...) ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život.
Ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci te njegov bračni ili izvanbračni drug, ostaviteljev životni partner ili ostaviteljev neformalni životni partner imaju pravo na nužni dio koji iznosi polovicu onoga dijela koji bi svakom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja. Nužni dio ostalih nužnih nasljednika iznosi trećinu njihovog zakonskog dijela.