Ovrha je postupak prisilnog ostvarivanja tražbina temeljem ovršnih i vjerodostojnih isprava kojega provode sudovi i javni bilježnici.
Postupak ovrhe pokreće ovrhovoditelj prijedlogom ili po službenoj dužnosti (kada je to određeno zakonom) na temelju:
- ovršne isprave (podnosi se sudu)
- vjerodostojne isprave (podnosi se javnom bilježniku).
Ovrhovoditelj može prijedlog za ovrhu podnijeti i Financijskoj agenciji (FINA) kada se radi o izravnoj naplati na temelju ovršne isprave samo onda kada se radi o ovrsi na novčanoj tražbini ovršenika.
Kome će ovrhovoditelj podnijeti prijedlog za ovrhu ili zahtjev za izravnu naplatu (sudu, javnom bilježniku ili FINA-i), ovisi o vrsti isprave na temelju koje se pokreće ovrha i predmetu ovrhe.
Ovršne isprave su:
- ovršna sudska odluka (npr. presuda) i ovršna sudska nagodba
- ovršna nagodba iz članka 186.a Zakona o parničnom postupku (nagodba sklopljena s državnim odvjetništvom Republike Hrvatske u povodu zahtjeva za mirno rješenje spora protiv Republike Hrvatske)
- ovršna odluka arbitražnog suda
- ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije uređeno
- ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava
- nagodba sklopljena u postupku pred sudovima časti pri komorama u Republici Hrvatskoj te nagodba sklopljena u postupku mirenja u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje postupak mirenja
- druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava.
Vjerodostojne isprave su:
- račun (računom se smatra i obračun kamata)
- mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine
- javna isprava
- izvadak iz poslovnih knjiga
- po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom.
Predmet ovrhe mogu biti stvari i prava na kojima se po zakonu može provesti ovrha radi ostvarenja tražbine:
- imovina ovršenika (novac, nekretnine, pokretnine, vrijednosni papiri, udjeli u trgovačkom društvu itd.)
- neko ovrhovoditeljevo neimovinsko pravo (predaja i isporuka pokretnine itd.).
Izbor predmeta ovrhe je na ovrhovoditelju.
Predmeti izuzeti od ovrhe
Ne mogu biti predmet ovrhe poljoprivredno zemljište i gospodarske zgrade poljodjelca te nekretnine za koje je posebnim zakonom određeno da se na njima ne može provesti ovrha, u opsegu propisanim zakonom, kao ni druge stvari za koje je to Ovršnim zakonom ili posebnim zakonom određeno.
U postupcima pokrenutima nakon 3. 8. 2017. predmet ovrhe ne može biti nekretnina ako glavnica ne prelazi iznos od 2.654,46 EUR / 20.000,00 kn, osim u iznimnim slučajevima. Ako glavnica prelazi iznos od 2.654,46 EUR / 20.000,00 kn, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu interesa ovršenika i ovrhovoditelja.
Za obveze iz pravnog posla sklopljenog nakon 3. 8. 2017. jedina nekretnina ne može biti ovršena, osim ako je ovršenik dao suglasnost te kada to pravičnost zahtijeva.
Ako su ispunjeni zakonom propisani uvjeti, ovršenik može ostvariti pravo na novčanu naknadu za troškove stambenog zbrinjavanja iz sredstava državnog proračuna, za razdoblje najduže od 18 mjeseci.
Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine netoplaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine netoplaće ovršenika.
Pravni lijek
Ovršenik ima pravo na pravni lijek:
- žalbu protiv sudskog rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave. Pravodobna i dopuštena žalba ne odgađa provedbu ovrhe
- prigovor protiv javnobilježničkog rješenja na temelju vjerodostojne isprave. Pravodobni, obrazloženi i dopušteni prigovor protiv javnobilježničkog rješenja na temelju vjerodostojne isprave odgađa provedbu ovrhe te se postupak nastavlja pred sudom. Ako prigovor nije obrazložen, sud će ga odbaciti kao nepotpun, ne pozivajući ovršenika da ga dopuni ili ispravi.
Troškovi ovrhe
Troškove u svezi s određivanjem i provedbom ovrhe prethodno snosi ovrhovoditelj.
Ovršenik je dužan ovrhovoditelju naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu.
Troškove koji su ovršeniku neosnovano prouzročeni dužan je nadoknaditi ovrhovoditelj.
Postupak ovrhe smatra se dovršenim pravomoćnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju ovršnoga prijedloga, provedbom ovršne radnje kojom se ovrha dovršava ili obustavom ovrhe.
Predvidivi troškovi ovrhe su, primjerice, troškovi izdavanja potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti (3,98 / 30 kuna bez PDV-a) ili troškovi za pribavljanje potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti po odvjetniku (33,18 EUR / 250 kuna bez PDV-a). Ako ovršenik nije postupio po nalogu za plaćanje sadržanom u rješenju o ovrsi, dužan je naknaditi predvidive troškove ovrhovoditelju kada rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave postane pravomoćno i ovršno.
Provedba ovrhe države članice Europske unije
Nakon 1. srpnja 2013. godine moguće je bez posebnih procedura, a temeljem domaće ovršne isprave, pokrenuti i provesti ovršni postupak u nekoj od država članica Europske unije, kao i pokrenuti i provesti takav postupak pred domaćim sudovima temeljem ovršne isprave donesene u nekoj od država članica Europske unije.